Vrijedi li stropni ventilator više od klime?

Stropni ventilator je jedan od onih uređaja koje smo devedesetih vidjeli po hotelima i skoro na njih zaboravili, a onda se u zadnjih nekoliko godina vratio kao ozbiljna alternativa i pratitelj klima uređaja. Više je razloga za to: cijena struje, tiša DC tehnologija i sve češće prepoznavanje da klimu ne moramo koristiti stalno. Ali pitanje je što stropni ventilator radi, može li zamijeniti klimu i kako izabrati pravi model.

Što stropni ventilator zapravo radi?

Najveća zabluda oko stropnog ventilatora je da hladi zrak. Ne hladi. Zrak u prostoriji ima istu temperaturu bio ventilator uključen ili ne. Ono što radi je stvaranje strujanja zraka koje ubrzava isparavanje znoja sa kože i pomiče topli sloj zraka koji se prirodno zadržava oko tijela. Efekt na percipiranu temperaturu je stvaran i mjerljiv, u prosjeku osjećaj hlađenja od 2 do 4 stupnja, iako se termometar ne pomiče.

Koliko stropni ventilator zapravo troši?

Ovdje razlika u odnosu na klimu postaje najkonkretnija. Prosječan stropni ventilator troši između 30 i 75 W na najvišoj brzini, dok modeli sa DC motorom troše puno manje (između 20 i 35 W). Klima za hlađenje povlači između 800 i 1.500 W. U praksi, sat rada stropnog ventilatora košta oko jedan euro cent, dok sat rada klime košta između 15 i 25 centi, ovisno o tarifi i modelu.

Najveća ušteda nije u zamjeni klime ventilatorom, nego od kombinacije klime i stropnogventilatora. Ako klimu podesite na 2 do 3 stupnja višu temperaturu i istovremeno uključite stropni ventilator, subjektivni osjećaj hlađenja ostaje isti, a potrošnja klime značajno pada jer klima najviše troši dok "dohvaća" postavljenu temperaturu.

Kad stropni ventilator ima smisla, a kad ne?

Stropni ventilator ima smisla u spavaćim sobama, dnevnim boravcima, kuhinjama i svugdje gdje ljudi provode vrijeme sjedeći ili ležeći. Posebno je vrijedan noću jer ga DC modeli mogu raditi na najnižoj brzini gotovo nečujno, dok klima često smeta bukom ili suši zrak preko noći. Ne pomaže u prostorijama koje ne koristite, ne rashlađuje ostavu ili hodnik "za svaki slučaj" i ne rješava problem u ekstremnim vrućinama kad je unutarnja temperatura preko 30 stupnjeva. U tom trenutku bez klime nema puno pomoći, jer strujanje toplog zraka ne stvara osjećaj hlađenja nego suprotno.

Ključni kriteriji pri kupnji

Raspon lopatica u odnosu na veličinu prostorije

Ovo je najčešća pogreška jer se kupovina često radi po estetici, bez provjere ima li model dovoljan raspon za sobu. Preporuka: za sobe do 10 m² dovoljan je raspon od 90 do 100 cm, za sobe između 10 i 20 m² gleda se 105 do 120 cm, za 20 do 35 m² potreban je 130 do 140 cm, a za veće prostore raspon prelazi 150 cm.

Tip motora: DC ili AC

Klasični AC motor je jeftiniji, ali glasniji i troši više. DC motor je skuplji za 30 do 50 posto, ali je znatno tiši, ima veći broj brzina (obično šest umjesto tri), nižu potrošnju i češće dolazi s daljinskim upravljačem i pametnim funkcijama. Za spavaće sobe DC je apsolutna preporuka.

Montaža u odnosu na visinu stropa

Standardna montaža sa štapom (downrod) radi za stropove od 2,5 do 3 metra. Za niže stropove postoji hugger ili flush mount izvedba koja se montira direktno na strop (nema spuštenu šipku/štap). Za više stropove treba produženi downrod da lopatice budu na optimalnoj visini od oko 2,3 metra iznad poda.

Reverzibilna funkcija

Većina kvalitetnih ventilatora ima reverse mod, koji zimi vrti lopatice u suprotnom smjeru i time gura topli zrak nakupljen pri stropu prema dolje.

Investicija koja se isplaćuje svake sezone

Za razliku od većine kućanskih uređaja koji rade jedan posao u jednom dijelu godine, stropni ventilator vraća svoju vrijednost u svakom razdoblju kalendara. Investiranjem u kvalitetan DC model dobivate uređaj čija se isplativost mjeri sezonu za sezonom, ne jednokratno. Ljeti, uparen s klimom postavljenom na dva stupnja višu temperaturu, smanjuje potrošnju klime za 20 do 40 posto. Zimi, uz aktiviranu reverzibilnu funkciju, gura topli zrak s pravog sloja stropa prema dolje i smanjuje potrošnju grijanja. U proljeće i jesen kada klima ne treba, radi kao samostalno rješenje uz potrošnju od svega jednog eurocenta po satu. Uz životni vijek od deset do petnaest godina, stropni ventilator kroz svoj vijek vratit će početnu investiciju deset i više puta.